Dragulji

Što su dragulji ?
Dragulji su minerali ili kamenje koje se dade rezati i polirati za izradu ukrasa i ornamenata. Većina dragulja su minerali. Ipak, pregršt organskih tvari, poput bisera iz ostriga, jantara iz okamenjene smole, bjelokosti od slonovih i morževih kljova, također su dragulji. Tri osobine razdvajaju dragulje od ostalog kamenja: rijetkost, trajnost i ljepota. Samo nekoliko minerala posjeduje sve navedene kvalitete. Najpoznatiji dragulji su safiri, rubini, smaragdi i dijamanti. Ne vrijede svi dragulji podjednako. Vrijednosti dragulja može pridonijeti čak i ugled osoba koje su ih posjedovale. Kamen s romantičnom prošlošću koja uključuje krvoprolića i razbojstva puno će više vrijediti od jednog kamena uz koji nije vezana neka zanimljiva priča.

Kako nastaju dragulji?

Vulkanski dragulji :
Kad se vruća granitna magma probija kroz pukotine u Zemljinoj kori, zadnji dio koji će otvrdnuti stvara draguljima bogate kamene pegmatite. Oni su prava vulkanska uzgajališta dragulja. Minerali se tope u gornjim stijenama i potom kristaliziraju u prostoru stvorenom pegmatitima. Minerali se tope u gornjim stijenama i potom kristaliziraju u prostoru stvorenom pegmatitima. Pegmatiti mogu dati topaze, berile (uključujući smaragde i akvamarin) i turmalin.

Taložni dragulji :
Opal je jedan od samo nekoliko dragulja koji nastaju taloženjem. Dok se podzemna voda probija naniže kroz tlo, može proći kroz razne slojeve materijala, poput vulkanskog pepela, bogatog silicijem. Voda odnosi silicij naniže i gomila ga u pukotinama i rupama oko podzemnih stijena. Silicij se ne kristalizira, ali stvara oblike glatkih, mikroskopski malih lopti koje tvore svjetlucavi opal.

Metamorfni dragulji:
Kada se čvrsta stijena u unutrašnjosti Zemlje ugrije gotovo do točke taljenja, minerali unutar nje mogu se mijenjati bez topljenja. Ova preobrazba može se odvijati na dva načina. Prvi je kad se jezik magme probije u stijenu i grije kamen oko nje. Drugi je način tlačenje. Pomične ploče u Zemljinoj kori mogu toliko stisnuti kamen da se on gotovo rastopi. U dragulje stvorene u metamorfnim stijenama ubrajamo rubine, safire i granat.

Što je karat?
Sjemenke rogača, koje dolaze iz mahuna mediteranskog stabla rogača, izuzetno su postojane težine, svaka teži oko jednu petinu grama. Zato su nekada korištene kao standard za uspoređivanje težina dragulja. Nakon nekog je vremena latinski naziv za rogač "carrubium" izobličen u "karat", a sjemenke zamijenjene standardnim utezima od 200 mg (točno 1/5 grama)

Kraljevski dragulji:
Imerijalna kraljevska kruna načinjena je 1937. godine za krunidbu engleskog kralja Georga VI. Danas je u raznim službenim prigodama nosi njegova kći, britanska kraljica Elizabeta II. Ova prekrasna kruna sadrži 2.868 dijamanata, 17 safira, 11 smaragda, 5 rubina i 273 bisera. Divovski dijamant sprijeda je Cullinan II, izrezan od najvećeg dijamanta ikad iskopanog. Veliki crveni kamen, veličine kokošjeg jajeta, poznat kao "Rubin Crnog Princa", iako zapravo nije rubin nego spinel.