Social Icons

twitterfacebookgoogle pluslinkedinrss feedemail

Voda - najvažniji faktor u nastajanju života



  • Zapanjujuća činjenica, koju smo naučili još u osnovnoj školi, jest da voda čini 70% našeg tijela.
  • Ta voda se mora obnoviti svakih pet do deset dana.
  • Uz kisik, voda je jedan od najvažnijih elementa na zemlji za održavanje života.
  • Za sve što tijelo čini, potrebna mu je voda.
  • Voda izgrađuje, regulira, prenosi, čisti i pomaže hraniti svaki pojedini dio tijela.
  • Kvaliteta vode koju pijete može radikalno utjecati na vaše zdravlje.
  • Upravo zato od životne je važnosti piti samo najčišću vodu.

Čovjek bez vode može živjeti svega 72 sata, ali, nažalost, posljednji podaci pokazuju da je svega 1% pitke vode na Zemlji ispravno i potpuno neškodljivo za čovjeka. Posljednjih se godina obnovilo vjerovanje da voda posjeduje moći koje nadilaze ono što možemo zaključiti iz njene kemijske strukture. Ona, kako vjeruju mnogi istraživači, ima stanovitu moć memorije. Disciplina koje se bavi dokazivanjem ove tvrdnje zove se digitalna biologija, a njen je tvorac dr. Jacques Benveniste. Ako se ova teza pokaže točnom, mnoge važeće znanstvene teorije bi mogle doživjeti znatne revizije.



Najbolje što smo ikada dobili od prirode definitivno je voda. Kažu da se bez hrane može danima, ali ne i bez vode koja je izvor života i u velikoj je mjeri važna za funkcioniranje organizma. Taj dragocjeni napitak pomaže kod cirkulacije, izbacivanja toksina, pa i kod probave.
No, voda nam ne pomaže samo iznutra – ona ima značajan utjecaj i na vanjski izgled. Održava kožu vlažnom i svježom te joj osigurava elastičnost, ali i čuva našu vitalnost te utječe na našu ljepotu. Iako se vode razne polemike koliko vode treba piti i zašto, zlatno je pravilo popiti oko dvije litre vode dnevno. Nećete požaliti ni zamijenite li gazirana slatka pića, sokove i ostale napitke vodom, a škoditi ne može ni čaj. Isto tako, vodu treba stalno piti, a ne samo kada osjetite žeđ jer taj znak već upućuje na dehidriranost organizma.

Utjecaj vode na naše zdravlje
  • Voda je osnovni sastojak svih tjelesnih tekućina, uključujući krv, limfu, slinu, izlučevine iz žlijezda i tekućinu leđne moždine.
  • Voda čini 92% krvi i cerebrospinalne tekućine, 98% crijevnih i želučanih sokova, sokova žlijezde gušterače te sline.
Voda igra važnu ulogu u svim procesima našeg organizma:
  • podmazuje organe i tkiva
  • regulira temperaturu
  • ispire otpadne tvari i toksine
  • vlaži kožu
  • hrani zglobove, kosti i mišiće
  • prenosi nutrijente do vitalnih organa
Dovoljna količina vode u organizmu smanjuje zadržavanje u tijelu otpadnih tvari i toksina, poboljšava funkcije žlijezda i hormona, oslobađa jetru od viška masnoća i smanjuje glad.

Kada i kako piti vodu

Žeđ nije pouzdan signal da vaše tijelo treba vodu.
Žeđ ukazuje na to da je već došlo do dehidracije organizma.
Također, žeđ prestaje već i prije nego što je organizam primio dovoljnu količinu vode.
Zbog toga je neophodno obratiti pozornost na dovoljnu konzumaciju vode svakog dana.
Razna pića koja sadrže šećere, alkohol i druge otopljene tvari,  samo povećavaju potrebu za vodom umjesto da je smanjuju, jer se prilikom njihove razgradnje troši voda.
Jedino je čista voda najbolji način zadovoljavanja potreba organizma.
Konzumiranjem dovoljne količine čiste pitke vode smanjuje se dehidracija stanica - upravo takva voda je najbitnija za organizam.
Međutim, voda ima veću površinsku napetost nego što je napetost vode u stanici, pa voda sporo prodire u stanicu. To je osnovni razlog zbog kojeg ne smijemo dopustiti žeđ – dehidraciju stanica. Stalnom konzumacijom određene količine vode omogućavamo vodi dovoljno vremena da prodre u stanicu.
Vodu je potrebno piti malim gutljajima, tokom cijelog dana. Posebno je bitno popiti čašu čiste vode ujutro, odmah nakon ustajanja.
Smatra se da je minimalna dnevna potreba vode odraslog čovjeka sa slabom fizičkom aktivnošću oko 20-25 g po kilogramu tjelesne težine, što znači da čovjek od 75 kg treba minimalno dnevno popiti 1500-1875 g (1,5 - 1,9 litre) vode.
Kod veće fizičke aktivnosti te kod većih temperatura zraka potrebna za vodom je znatno veća.

Zagađena voda - uzrok bolesti i prijevremene smrti

Voda je jedan od najjačih agresivnih otapala na svijetu. Poznata kao "univerzalno otapalo", ona će na putu do naših slavina, u manjoj ili većoj količini otopiti gotovo sve na što naiđe sve dok ne postigne zasićenje.
Nečistoće koje nalazimo u vodi uključuju atmosferske plinove, minerale, organske tvari te ostale tvari i spojeve korištene prilikom transporta ili skladištenja vode.

Najčešći uzroci onečišćenja pitke vode su:

1. Otpadne vode
  • Mnogi gradovi nemaju riješen problem pročišćavanja otpadnih voda što predstavlja opasan izvor zagađenja, jer se na takav način nepročišćene otpadne vode mogu dospjeti u podzemlje ili vodotokove te zagaditi sama izvorišta ili vodocrpilišta .
2. Poljoprivreda
  • U područjima intenzivne poljoprivrede, oborinske vode ispiru poljoprivredno zemljište odvodeći u podzemlje velike količine umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida.
3. Prometnice
  • Veliki uzrok zagađenja izvorišta predstavljaju otpadne vode prometnica koje sadrže mineralna ulja, teške metale i sl., koje odlaze u zemlju i dalje u vodotokove.
4. Kisele kiše
  • Nitrati i teški metali dolaze s kiselim kišama u vodotoke, a poznato je da većina vodotoka gravitira Podunavlju, što dovodi do prekograničnog i regionalnog transporta tih štetnih tvari u Podunavlje. Rijeke u Podunavlju su zbog toga najzagađenije.
5. Kemikalije korištene u procesu obrade vode
  • Redovito, do onečišćenja pitke vode dolazi zbog korištenja kemikalija u procesu obrade vode za piće. Po zdravlje su najopasnije posljedice korištenja klora, aluminijeva sulfata i natrijevog fluorida.
Otrov u našim pipama

Da li ste znali da je klor u plinovitom stanju bio korišten kao bojni otrov u I. svjetskom ratu, prije negoli je upotrijebljen za trovanje bakterija u našim vodovodima?

Istraživanja su pokazala da se klor u vodi povezuje sa srčanim bolestima, senilnošću i rakom mokraćnog mjehura, jetre, gušterače, debelog crijeva i urinarnog trakta.
Opasni nusprodukti nastali kloriranjem vode nemaju ni okus ni miris. Ovi nusproizvodi u laboratorijskim istraživanjima uzrokovali su karcinom, reproduktivne probleme i smetnje u razvoju.
Fluor je jedan od najmoćnijih otrova koje poznaje čovjek. Natrijev fluorid pak, koristi se u vodovodima do gustoće 1.2 čestice na milijun.
Isti taj natrijev fluorid, ali u većoj koncentraciji, upotrebljava se za trovanje žohara i štakora te kao pesticid.
Dodavanje natrijevog fluorida u vodovode počelo je 1939., kad je industrija
naredila biokemičarima da iskoriste veliku količinu natrijevog fluorida - otpada proizvedenog u linijskoj topionici aluminija.
Velika industrija pritiskala je državu i lokalne vlade da fluoridiraju svoje vodovode, a javnosti je ponuđen prodajni slogan da fluorid sprječava kvarenje zuba.
ABC News studija objavila je, da je u vodi za piće pronađeno više od 700 kemikalija, a 129 od njih navedene su od američke Agencije za zaštitu okoliša - EPA (Environmental Protection Agency) kao zapanjujuće, ozbiljno rizične po zdravlje. Ipak, EPA zahtijeva da se vodovodi testiraju na samo 14 od navedenih kemikalija.
Približno 1000 mrtvih svake godine i najmanje 400 000 slučajeva vodom prenosivih bolesti mogu se pripisati kontaminiranoj vodi...
Jedno od šestero djece ispod 6 godina starosti ima povišenu razinu olova u krvi.
Bolesti prenosive vodom se povećavaju. Postrojenja gradske vode koriste dezinficijense kao klor za kontrolu prostiranja mikroba, no dokazi navode da su mnogi mikrobi otporni na klor.
Klorirana voda često je zaražena parazitima otpornim na klor što dovodi do oboljenja mnogo ljudi. Istraživači su došli do zaključka da je trećina svih gastrointestinalnih  bolesti uzrokovana vodom za piće.
Raznorazne studije napravljene u blizini odlagališta opasanog otpada, otkrile su da četiri od pet lokacija propušta otrove u podzemne vode.
Naše zalihe površinskih voda ugrožene su ne samo od većih odlagališta i kemijskih postrojenja, nego i od malih pogona kao što su kemijske čistionice i servisne stanice.

Većina alternativa nije ništa bolja

Kišnica
  • U prošlo vrijeme ljudi su skupljali i pili kišnicu. Danas to više nije sigurno.Kišnica može biti dobra kad napusti oblake, ali ne i nakon padanja kroz kilometre zagađenog zraka punog dima, smoga i industrijskog otpada.
Prokuhana voda
  • Kuhanje vode je godinama stara metoda dezinfekcije vode - ubija bakterije. Ali, postupkom prokuhavanja dolazi i do povećanja koncentracije nitrata, soli, teških metala i drugih nečistoća u vodi. Bakterije koje su kuhanjem ubijene ostaju kao mrtva tijela i tako se unose  u naše tijelo. Ta mrtva tijela čine plodno tlo za brzo širenje klica koje se već nalaze u vodi. Prokuhavanjem vode ne otklanjaju se nikakvi anorganski minerali ili kemikalije.
Omekšivači vode
  • Omekšivači vode obrađuju tvrdu vodu jednostavnom zamjenom tvrdih minerala poput kalcija i magnezija, natrijem. Uklanjanje takvih minerala omogućava sapunima i deterdžentima lakše otapanje. Omekšivači imaju mali učinak na bakterije i ne odstranjuju sintetičke kemikalije niti teške metale poput olova. Omekšivači su ograničeni u svojoj svrsishodnosti pročišćavanja vode za piće. Obzirom da je dodan natrij, omekšana voda može predstavljati problem ako ste na neslanoj dijeti.
Sustavi suprotne osmoze
  • Princip sustava suprotne osmoze sastoji se u tjeranju vode pod visokim pritiskom kroz sintetičku polupropusnu membranu kako bi se smanjili anorganski minerali. Ti sustavi široko variraju u efikasnosti odbacivanja nitrata, klorida i drugih kontaminata. Njihove performanse ovise o pritisku i temperaturi vode, PH faktoru, bakterijama kao i razini otopljenih čvrstih i kemijskih kontaminata neobrađene vode iz slavine. Sustav suprotne osmoze dizajniran je da ispere kontaminaciju dodatnom količinom vode. Tim procesom, za svaku litru obrađene vode četiri litre odlaze u kanalizaciju.
Nemojte dozvoliti da vas flaširana voda prevari

Voda iz boce može izgledati kao dobro rješenje.
Nažalost, nema sveopćeg standarda kvalitete koji se primjenjuje za flaširanu vodu.
Stoga nije iznenađujuće da gotovo ne postoji znanstvena potvrda koja govori da je flaširana voda zdravija od većine gradskih voda iz slavine.
Činjenica je da javna voda iz slavine je legalno prihvaćen izvor za flaširanu vodu.
Da li vam se ikad dogodilo da ste otvorili flaširanu vodu i osjetili da ima okus i miris plastične boce u kojoj se nalazila?
To je stoga što voda u jeftinoj plastici može isprati iz boce toksine poput metilnog klorida i ksenoestrogena. Ove dvije tvari su kancerogeni koji smanjuju plodnost i uzrokuju rak reproduktivnog tkiva.
Svježina je također problem. Nedavno provedena studija američkog Northeastern sveučilišta otkrila je da se bakterije mogu razmnožavati i u flaširanoj vodi  i mogu biti uzrok crijevnih problema, proljeva i mučnina.
Masovno korištenja flaširane vode također donosi ekološke probleme.

Kako osigurati unos čiste i zdrave vode

Nečistoće koje voda najčešće sadrži mogu nas odvesti u preranu smrt.
No, nažalost, samo se nekolicina ljudi trudi osigurati čistu vodu za piće, oslobođenu anorganskih minerala, kemijskih otrova i drugih štetnih onečišćenja.
Većina je ljudi voljna piti vodu iz slavine s bilo kakvim nečistoćama... a vodovodi postaju sve zagađeniji zbog industrije, poljoprivrednog otpada, olovnih cijevi, te zbog natrijevog fluorida, klora i drugih kemijskih primjesa koje se dodaju vodi u tim vodovodima.
Mnogi piju vodu jedino kad im nisu dostupna bezalkoholna pića i drugi napitci. Činjenica je da samo nekolicina ljudi opskrbljuje svoje tijelo s čistom vodom, koja je tako neophodna za život i zdravlje.
Uporaba čiste vode jedan je od najlakših i najvažnijih koraka koje možemo poduzeti kako bi osigurali zdravlje.

Čistu vodu možete dobiti:
  • iz prirodnih izvora pitke vode
  • iz svježe cijeđenih sokova
  • iz ekološki uzgojenog voća i povrća
  • pročišćavajući vodu uz pomoć filtera za vodu
Izvor: 







Sample Text

Iz velike daljine planet Zemlja izgleda kao loptica koja lijeno pluta u prostranstvu. Izbliza je pak to golema stijena i ognjemnom jezgrom i zuji oko Sunca brzinom od 106.560 kilometara na sat ( ili 66.600 milja na sat) otprilike 14 puta brže od metka.

Vise od šest milijardi ljudi duguje živote savršenim osobinama planeta. Kružeći u putanji oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 149 milijuna kilometara (98 milijuna milja), zemlja je jedini planet koji ima točno odgovarajuću temperaturu da bi tekućine bilo u izobilju. I Zemljina je gravitacija idealna: privlači atmosferu koju udišemo.

Premda se Zemlja počela formirati prije otprilike 4,6 milijardi godina, veliki dio površine je dosta mlađi. To je zato jer stalno biva preoblikovana djelovanjem vulkana, potresa, oluja, glečera, čak i kontinentima koji plutaju.

Činjenice

Napisite broj 6.588. sada dodajte 18 nula i dobijemo težinu zemlje u tonama

Zemljin opseg na najširem mjestu - ekvatoru - je 40.075 km. Putujući 6 km/sat, 24 sata dnevno, trebalo bi vam gotovo 9 mjeseci za obilazak svijeta.

Svakih trideset sekundi negdje na planetu dolazi do potresa odnosno pomaka u Zemljinoj kori

Zemlja je blago zbijena na polovima i blago ispupčena na ekvatoru

U jezgri planeta, 6380 km duboko, temperatura dostiže 6.650 stupnjeva C

Sva je voda na planetu nastala tijekom njegova stvaranja. Od tada se neprestano obnavlja.

Zemlja za krug oko Sunca treba 365 dana i 6 sati. Kako je planet nagnut za 23,5 stupnjeva prema svojoj osi, jedan je pol uvijek bliže Suncu. Kada je Sjeverni pol okrenut bliže Suncu, ljeto je na sjevernoj polutki, a zima na južnoj. Šest mjeseci kasnije, Južni pol je bliže i godišnja doba su obrnuta.

Popular Posts