Social Icons

twitterfacebookgoogle pluslinkedinrss feedemail

Dan planeta Zemlje



Dan planeta Zemlje slavimo svake godine 22.Travnja. Na taj dan održavaju se brojna događanja posvećena očuvanju i zaštiti prirodnog okoliša našeg planeta. Na taj dan sjetimo se nešto reći, napisati ili pokrenuti neku akciju kojom želimo obilježiti Dan planeta Zemlje.


Ideju obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put je predstavio John McConnell 1969. godine na konferenciji UNESCO-a i iste godine je dizajnirana Zastava Zemlje. Sam naziv Earth Day prvi je 21. ožujka 1969. upotrijebio gradonačelnik San Franciscoa Joseph Alioto u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na području San Franciscoa proslavi kao Dan planeta Zemlja. U siječnju 1970. godine više od 20 milijuna ljudi sudjelovalo je u masovnim demonstracijama za okoliš na sveučilištima diljem SAD-a.

Ta ista Zemlja nam i bezrezervno daje, osim vizualnih blagodati i one u svojim plodovima: prekrasnom zraku, vodi, raznovrsnoj hrani, žitaricama, maslinovu ulju, paškom siru, pršutu, mliječnim proizvodima velebitskih pašnjaka, začinskom bilju, ribi, školjkama... Jer, naša zemlja velika je oaza prirode.

No, krenimo malo šire. Po čemu je cijeli planet Zemlja poseban? Zemlja obilnošću voda i atmosferom obogaćenom kisikom i dušikom pogoduje razvoju života. Na Zemlji obitavaju ljudi, životinje i biljke, koji nastanjuju slojevite strukture atmosfere, tla i vodenih prostranstava i čine njezinu biološku raznolikost.

To obilje cijelog planeta slavimo danas. Međutim, ne smijemo ni na kratko zaboraviti da takvi čudesni krajobrazi nisu nastali našom zaslugom, nego su stvarani tijekom razvoja Zemlje prirodnim procesima. U vrtlozima vremena oblikovali su se kontinenti, planinski lanci, mora i jezera. No, svi ti procesi dijelom su općeg razvojnog "plana" našeg planeta.

Danas znamo da je korist industrije lokalna, a onečišćenje globalno. Mišljenje kako su rudna bogatstva neiscrpna, dijametralno je suprotno istini.

Poštujući raznolikost, biljne i životinjske vrste, postanimo svjesni da budućim naraštajima u naslijeđe moramo ostaviti najmanje toliko koliko smo mi sami zatekli. Stoga boravimo što više u prirodi i neka nam svijest o vlastitoj privilegiranosti suživota s rajem na Zemlji svakodnevno pričinjava radost. Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Sample Text

Iz velike daljine planet Zemlja izgleda kao loptica koja lijeno pluta u prostranstvu. Izbliza je pak to golema stijena i ognjemnom jezgrom i zuji oko Sunca brzinom od 106.560 kilometara na sat ( ili 66.600 milja na sat) otprilike 14 puta brže od metka.

Vise od šest milijardi ljudi duguje živote savršenim osobinama planeta. Kružeći u putanji oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 149 milijuna kilometara (98 milijuna milja), zemlja je jedini planet koji ima točno odgovarajuću temperaturu da bi tekućine bilo u izobilju. I Zemljina je gravitacija idealna: privlači atmosferu koju udišemo.

Premda se Zemlja počela formirati prije otprilike 4,6 milijardi godina, veliki dio površine je dosta mlađi. To je zato jer stalno biva preoblikovana djelovanjem vulkana, potresa, oluja, glečera, čak i kontinentima koji plutaju.

Činjenice

Napisite broj 6.588. sada dodajte 18 nula i dobijemo težinu zemlje u tonama

Zemljin opseg na najširem mjestu - ekvatoru - je 40.075 km. Putujući 6 km/sat, 24 sata dnevno, trebalo bi vam gotovo 9 mjeseci za obilazak svijeta.

Svakih trideset sekundi negdje na planetu dolazi do potresa odnosno pomaka u Zemljinoj kori

Zemlja je blago zbijena na polovima i blago ispupčena na ekvatoru

U jezgri planeta, 6380 km duboko, temperatura dostiže 6.650 stupnjeva C

Sva je voda na planetu nastala tijekom njegova stvaranja. Od tada se neprestano obnavlja.

Zemlja za krug oko Sunca treba 365 dana i 6 sati. Kako je planet nagnut za 23,5 stupnjeva prema svojoj osi, jedan je pol uvijek bliže Suncu. Kada je Sjeverni pol okrenut bliže Suncu, ljeto je na sjevernoj polutki, a zima na južnoj. Šest mjeseci kasnije, Južni pol je bliže i godišnja doba su obrnuta.

Popular Posts