Social Icons

twitterfacebookgoogle pluslinkedinrss feedemail

Na Antartici izmjereno minus 93,2 stupnjeva Celzijusa




Na Antartici je u Kolovozu 2010. godine izmjerena rekordno niska temperatura od minus 93,2 stupnja Celzijusa, a izmjerena je pomuću satelita koji su korišteni za analizu temperature na ovom strahovito hladnom mjestu.

Visoki greben na Istočnom antarktičkom platou sadrži "džepove" zarobljenog zraka čija je temperatura 10. kolovoza 2010. godine dostigla rekordno nisku vrijednost od minus 93 stupnja Celzijusa

"Pretpostavljali smo da će ovaj antarktički greben biti ekstremno hladan, zato što se nalazi na planini", izjavio je Ted Scambos, vodeći znanstvenik Nacionalnog Centra za snijeg i led u Boulderu, u Coloradu (SAD)
Međutim, on je istaknuo da ovo neće ući u Guinessovu knjigu rekorda jer je temperatura izmjerena satelitima, a ne termometrima.
"Hvala Bogu pa ne znam kako je uživo tamo", izjavio je Scambos. Kao usporedbu rekao je kako čovjek može izdržati tri minute na minus 73 stupnjeva na ovoj hladnoći. Na toj temperaturi, oči, nos i pluća čovjeka zamrzavaju se za samo nekoliko minuta. To se događa jer je ta temperatura gotovo 13 stupnjeva ispod točke na kojoj se ugljikov dioksid pretvara iz plina u led (-78,5 Celzija). Veći dio vremena, istraživači moraju disati kroz dihalicu koja im dovodi zrak kroz cijev u kaputu jer se zrak prvo mora zagrijati. Ljudi ne smiju udahnuti tako hladan i po život opasan zrak.

Iznimno niska temperatura nastaje kada zrak ostane zarobljen na jednom mjestu duže vrijeme. Ukoliko je nebo vedro nekoliko dana, tlo emitira preostalu toplinu, a iznad snijega se formira sloj jako hladnog zraka.

Inače, dosadašnji rekord bila je temperatura od minus 89,2 stupnja, izmjerena 1983. godine u ruskoj istraživačkoj stanici "Vostok" u istočnom dijelu Antarktike. 

Sample Text

Iz velike daljine planet Zemlja izgleda kao loptica koja lijeno pluta u prostranstvu. Izbliza je pak to golema stijena i ognjemnom jezgrom i zuji oko Sunca brzinom od 106.560 kilometara na sat ( ili 66.600 milja na sat) otprilike 14 puta brže od metka.

Vise od šest milijardi ljudi duguje živote savršenim osobinama planeta. Kružeći u putanji oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 149 milijuna kilometara (98 milijuna milja), zemlja je jedini planet koji ima točno odgovarajuću temperaturu da bi tekućine bilo u izobilju. I Zemljina je gravitacija idealna: privlači atmosferu koju udišemo.

Premda se Zemlja počela formirati prije otprilike 4,6 milijardi godina, veliki dio površine je dosta mlađi. To je zato jer stalno biva preoblikovana djelovanjem vulkana, potresa, oluja, glečera, čak i kontinentima koji plutaju.

Činjenice

Napisite broj 6.588. sada dodajte 18 nula i dobijemo težinu zemlje u tonama

Zemljin opseg na najširem mjestu - ekvatoru - je 40.075 km. Putujući 6 km/sat, 24 sata dnevno, trebalo bi vam gotovo 9 mjeseci za obilazak svijeta.

Svakih trideset sekundi negdje na planetu dolazi do potresa odnosno pomaka u Zemljinoj kori

Zemlja je blago zbijena na polovima i blago ispupčena na ekvatoru

U jezgri planeta, 6380 km duboko, temperatura dostiže 6.650 stupnjeva C

Sva je voda na planetu nastala tijekom njegova stvaranja. Od tada se neprestano obnavlja.

Zemlja za krug oko Sunca treba 365 dana i 6 sati. Kako je planet nagnut za 23,5 stupnjeva prema svojoj osi, jedan je pol uvijek bliže Suncu. Kada je Sjeverni pol okrenut bliže Suncu, ljeto je na sjevernoj polutki, a zima na južnoj. Šest mjeseci kasnije, Južni pol je bliže i godišnja doba su obrnuta.

Popular Posts